Bonsai FAQ

Često postavljana pitanja
(sekcija koja se stalno dopunjava)


1. Želim se baviti bonsaijem. Kako početi?

Najbolje je početi skupljanjem informacija i učenjem. Ono što ne želite je da uništite drvo. U početku će manje bitno bibi porijeklo bonsaija i stilovi oblikovanja. S obzirom na dugotrajni strpljivi razvoj bonsai drvca imat ćete pregršt vremena upoznati i te detalje.
- Bez podcijenjivanja, trebalo bi prije svega razumijeti koji su organi biljaka, koja je njihova uloga  i kako funkcionira metabolizam biljke
- razumijeti uvjete u kojima biljka živi u prirodi te kakve biljka ima zahtjeve za hranom, vodom, svjetlom i tempteraturom
- naoružani ovim osnovnim spoznajama proučite zatim specifična znanja i tehnike o uzgoju bonsaija
- saznajte koje su pogodne biljke za uzgoj i zašto
- pripremite se za donošenje biljke u svoj vrt, osigurajte trening posude, supstrat, dobru poziciju, alat
- naučite na koji sve način možete doći do drveta (sjemenka, sadnica, reznica, yamadori (drvo iz prirode))
- najblji način za postizanje brzih rezultata (cca 5 godina) je yamadori. Trebali biste znati kako procijeniti kvalitetu drveta za bonsai (potensai), koji su postupci iskapanja i sađenja u trening posudu, u koje vrijeme..

Imale li ove osnovne predodžbe, nastojte se povezati s ljudima koji imaju više iskustva kako biste mogli zatražiti pomoć. Od tog trenutka spremni ste za svoje prvo drvce, uz nastavak učenja i savladavanja vještina uzgoja i oblikovanja

2. Zbog čega je točno bonsai minijaturan?

Osnovno svojstvo bonsaija je da bude minijaturna replika drveta iz prirode. Pogrešno je mišljenje da se to postiže izgladnjivanjem, i namjernim oštećivanjem kako bi biljka zaostala u razvoju. Ako vjerujete u to, nikad niste vidjeli biljku zaostalu u razvoju.
Bonsai je vrhunac brige za biljke i zahtijeva više pažnje i njege nego bilo koja druga hortikultura. Veličina i oblik bonsaija postiže se sistematskim orezivanjem radi iniciranja prirodnih procesa koji će dovesti do željenog rezultata. Po pitanju hrane, vode i svjetla bonsai živi daloeko bolje od svojih velikih prijateljaiste vrste.
Bonsai prirodno nema potrebe razvijati snažno i duboko korijenje jer ga redovito opskrbljujete vodom i hranjivim tvarima.Upravo zbog toga je moguće da vrlo znažna bonsai stabla rastu u nevjerojatno plitkim posudama.
Bonsai prirodno nema izraženu težnju za visokim rastom, jer mu orezivanjem, ramifikacijom i defolijacijom osiguravamo dovoljnu količinu zelene mase koja zadovoljava sve potrebe za suncem i svjetlošću. Osim što je drvo zadržano tim prirodnim procesom, pažljivim orezivanjem doprinosimo oblikovanju krožnje po uzoru na veliko drvo u prirodi.

3. Imam bonsai drvce kojem je počelo žutjeti lišće?

Ovo je uvijek teško pitanje s višestrukim odgovorima.
Najbezbolniji odgovor je: provjerite koje je doba godine. Ako se radi o listopadnom drvu tada gledate u prirodni proces.
No, ako nije vrijeme za otpadanje lišća tada je vaše drvo vjerojatno bolesno. Kao i kod svake bolesti treba prvo utvrditi uzrok. Evo mogućih:
- Premalo zalijevanja -  bez vode biljka ne može preživjeti
- Previše zalijevanja - Ukoliko niste slijedili pravilo o prikladnom propusnom supstratu, postoji šansa da ste biljku prezalijali što je izazvalo probleme jer korijenje nema dovoljno zraka ili je počelo trunuti. Biljka ne voli biti s nogama u vodi. Korištenjem propusnog supstrata u posudi s drenažnim rupama, gotovo je nemoguće prezalijati biljku. Kod nekih biljaka prskanje po lišću usred vrućeg dana na punom suncu može izazvati katastofu.
- Previše dohranjivanja - unatoč propusnom supstratu prejako ili prečesto dohranjivanje može imati pretjeran efekt na biljku
- pojava karakterističnih biljnih bolesti -  ovisno o vrsti drveta informirajte se na koje bolesti vaše drvo ima 'peh' - ovdje se može raditi o insektima, gljivica,a ili bakterijama koja napadaju organe biljke izazivajući trajnu štetu - u ovakvim se slučajevima najblje savjetovati s stručnjakom te primjeniti postipke za eventualno liječenje.
- nedovoljno svjetla - ovo neće direktno izazvati da lišće požuti, već prije dovodi do produživanja mladog izrasta povećavanjem internodija, poprimanje blijedo zelene boje, što je generalno uznak da biljka vapi za kvalitetnom fotosintezom. Kroz određeni period biljka može generalno oslabiti, a žutilo pokazuje prve znakove umiranja.
- smrzavanje - biljke koje nisu otporne na niske temperature jednostavno se smrznu, te počnu odumirati
Požutjeli listovi, osim ako nije listopad, obično su znak da se nešto dogodilo. Žuti listovi nisu uzrok i nisu bolest, oni su posljedica nečega što trebate utvrditi. Uklonite li problem na vrijeme, možda još ima šanse da spasite drvo.

4. Kažu da je potrebno najmanje 5 godina da bi se napravio dobar bonsai.

Ovo je točno je zato jer brže ne može, radi se o svega 4-5 sezona s izmjenama mirovanja i vegetacije. U svakoj sezoni podižemo bonsai na novi razinu, oblikujemo ga, zgušnjavamo, razvijamao, osnažujemo. Teško da će i jedno drvo u 4-5 godina postići zadovoljavajuću kvalitetu, sitne listove, i mnoštvo sitnih grančica. No nakon otprilike 5 godina od prvog sađenja u posudu, već ćete imati kakvui takvu dobru podlogu za profinjene dizajnerske zahvate. Nakon tih prvih 5 godina, njega bonsaija traje zauvijek. On nikad nije gotov jer stalno raste. Pa i mi moramo svako malo na šišanje, zar ne?

5. Posaditi bonsai u supstrat bez zemlje ili humusa? Ludo!

Eh da, zvuči ludo, ali takva je logika. Za bonsai je bitno da podloga u kojoj je posađen bude propusna kako bi se korijenje lakše razvijalo kroz šupljine, te kako podloga ne bi zadržavala vodu (što se u prirodi ne događa). Moderni supstrati su superpropusni, i voda kod zalijevanja naprosto prolazi kroz šupline koje čini relativno grubi supstrat. Stoga mješavine sadrže nekoliko sastojaka od kojih je jedan zadužen za apsorbiranje vlagu koju zatim polako otpušta.
Obična vrtna zemlja zadržat će puno vode jer je zbijena, a s vremeom postaje gotovo nepropusna što nije dobro za korijenje koje je zarobljeno u posudi. Isto tako, jedna od korisnih tehnika zalijevanja je povremeno potapanje posude s bonsaijem u vodu na kratko vrijeme. Pri tom voda ulazi u posudu kroz drenažne rupe na dnu, razina se ravnomjerno podiže i istiskuje ustajali zrak i CO2 iz šupljina u supstratu. Kratkotrajnim ostavljanjem u vodi određene čestice supstrata apsorbiraju i zadržavaju vodu. Polako zatim dižemo posudu s biljkom iz vode, pri čemu se razina ravnomjerno spušta kroz supstrat i podtlakom ususava vanjski zrak u šupljine. ovo se klasičnim polijevanjem po površini ne može postići s toliko efekta.
Iako teorija o modernom propusnom supstratu zbumjuje početnike, treba razumijeti da biljci ništa ne nedostaje jer redovito vodimo brigu o njoj. Povremenim dohranjivanjem  tekućim ili drugim pogodnim gnojivima, zelja i humus u smislu hranjivih tvari zapravo nisu potrebni. Zemlja i humus ujedno s vremenom prestaju biti rastresiti i zbijaju supstrat što izaziva dodatne probleme.
Bonsai ćete hraniti i napajati prema potrebama biljke, jednako kao što hranite životinju kućnog ljubimca ili sebe. Nije potrebno držati glavu u kanti s vodom da ne biste bili žedni :)